Svjetski dan tromboze obilježava se 13. oktobra svake godine s ciljem podizanja svijesti o prevenciji, dijagnostici i liječenju tromboze, ozbiljnog medicinskog stanja koje može dovesti do smrtonosnih komplikacija poput plućne embolije, srčanog ili moždanog udara.
Prema svjetskim podacima, venska tromboembolija koja uključuje vensku trombozu i plućnu emboliju godišnje pogađa do 10 miliona ljudi širom svijeta. Povodom ovog datuma, u bijeljinskoj bolnici organizovani su vanredni ultrazvučni pregledi (Color Doppler) krvnih sudova nogu - za pacijente koji su na listi čekanja za ovu dijagnostičku metodu.
Preglede su obavljali vaskularni hirurzi bijeljinske bolnice: dr Nemanja Janković, dr Jovica Vidović i dr Igor Lovrić, te internista - angiolog dr Biljana Radulović.
Tokom dva dana pregledana su 63 pacijenta. Kako ističu vaskularni hirurzi - pacijenti su bili uglavnom sa proširenim površinskim ili dubokim venama donjih ekstremiteta, zatim, kontrole pacijenata kod kojih je ranije dijagnostikovana duboka venska tromboza, te osobe s perifernom, arterijskom bolešću, najčešće kao posljedica dijabetesa.
„Nije bilo akutnih slučajeva tromboze, jer mi uglavnom te pacijente zbrinjavamo na odjeljenju, gdje dobiju potpunu dijagnostičku obradu. Elektivno pratimo već verifikovane slučajeve“, ističe dr Jovica Vidović.
Prema njegovim riječima, u posljednjih pet godina, zahvaljujući većoj dostupnosti ultrazvuka i ljekara koji ga koriste, bilježi se porast broja pacijenata sa tromboflebitisom (tromboza površinskih vena) i dubokom venskom trombozom.
Tromb je ugrušak krvi koji blokira protok kroz krvne sudove, uzrokujući poremećaj cirkulacije. Može nastati u arterijama i venama, a brojni faktori doprinose njegovom razvoju – od pušenja, visokog krvnog pritiska i povišenih masnoća u krvi (kod arterijske tromboze) do gojaznosti, dugotrajnog sjedenja, nekih profesija koje zahtijevaju dugotrajno stajanje, operacija i malignih bolesti (kod venske tromboze).
„Zlatni standard u dijagnostici venske tromboze je ultrazvuk (Color Doppler), koji omogućava precizno snimanje krvnih sudova. Pored toga u određenim situacijama za dijagnostiku bolesti krvnih sudova koriste se CT angiografija, venografija kao i laboratorijske analize poput D dimera.“, istakla je dr Biljana Radulović.
Liječenje tromboze je najefikasnije u prvim danima, naročito 15 dana od pojave simptoma, primjenom lijekova za razređivanje krvi koji mogu biti u obliku injekcija ili tableta. Trajanje terapije zavisi od vrste i mjesta tromboze, kao i od prisutnosti drugih oboljenja.
U prevenciji tromboze važni su prestanak pušenja, redovna fizička aktivnost, kontrola krvnog pritiska i masnoća u krvi, nošenje elastičnih čarapa kod osoba s proširenim venama, i onih koji dugo putuju ili sjede. Rana mobilizacija pacijenata nakon operacija i povreda, takođe može značajno smanjiti rizik od razvoja tromboze.