U JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina počinje sa radom dnevna bolnica za hematološke pacijente koja će biti smještena u zgradi starog grudnog odjeljenja. Prema riječima dr Bojane Simić, specijaliste hematologije, hematološka dnevna bolnica omogućiće savremenji i pristupačniji vid terapije.  

„Otvaranjem dnevne bolnice omogućićemo pacijentima da primaju terapiju bez potrebe za hospitalizacijom, što im u velikoj mjeri olakšava liječenje. Riječ je o pacijentima oboljelim od limfoma, hronične limfocitne i hronične mijeloidne leukemije. U dogovoru sa rukovodstvom bolnice, željeli smo da im približimo terapiju i olakšamo pristup hematološkim pregledima“, navodi dr Simić.

Dr Simić najavljuje i da će  hematološka ambulanta biti preseljena iz poliklinike u novi prostor, čime će se dodatno unaprijediti uslovi rada i boravka pacijenata.

„Zahvaljujem rukovodstvu bolnice i na nabavci mikroskopa za potrebe Odsjeka za hematologiju“, ističe dr Simić.

Svjetski dan hemofilije 2026. - „Dijagnoza: prvi korak ka liječenju”

Svjetski dan hemofilije, koji se svake godine obilježava 17. aprila, predstavlja priliku da se skrene pažnja javnosti na osobe koje žive sa hemofilijom i drugim rijetkim poremećajima zgrušavanja krvi, kao i na izazove sa kojima se svakodnevno suočavaju.

Ovogodišnja tema, koju je predložila Svjetska federacija za hemofiliju – „Diagnosis: First step to care“ (Dijagnoza: prvi korak ka liječenju) – naglašava ključni značaj pravovremenog i tačnog postavljanja dijagnoze kao osnove za adekvatnu zdravstvenu zaštitu i kvalitetniji život oboljelih. Hematolog, dr Bojana Simić govori o načinu dijagnostikovanja, mogućnostima liječenja oboljelih u Republici Srpskoj i prognozi bolesti za koju se procjenjuje da u svijetu boluje oko 400 hiljada ljudi.

Hemofilija – rijedak, ali ozbiljan poremećaj zgrušavanja krvi

„Hemofilija je nasljedni poremećaj krvarenja koji nastaje zbog nedostatka jednog od faktora koagulacije, najčešće faktora VIII (hemofilija A) ili faktora IX (hemofilija B). Zbog toga krv kod oboljelih ne može normalno da se zgruša, što dovodi do produženog i ponekad spontanog krvarenja. Bolest se najčešće javlja kod muškaraca, dok su žene uglavnom prenosioci, jer je povezana sa X hromozomom”.

Ko je pogođen hemofilijom?

„Od hemofilije boluju ljudi svih rasa, boje kože i etničkih grupacija. Teška hemofilija pogađa gotovo isključivo muškarce. Žene mogu imati tešku hemofiliju samo ako otac boluje od hemofilije, a majka je prenosilac, što je ekstremno rijedak slučaj.

Ipak, mnoge žene, nosioci gena za hemofiliju, imaju simptome blage hemofilije”.  

Koji su simptomi bolesti?

„Simptomi mogu varirati od blagih do teških oblika, a najčešće uključuju:

• produženo krvarenje nakon povreda ili operacija
• učestale modrice
• krvarenja u zglobovima i mišićima (posebno koljena, laktovi i skočni zglobovi)
• spontana unutrašnja krvarenja kod težih oblika bolesti

Ako se ne liječi adekvatno, ponovljena krvarenja u zglobovima mogu dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta”.

Dijagnoza i liječenje

„Teški oblici hemofilije se najčešće dijagnostikuje kod djece u toku prve godine života. Dijagnostikuje se laboratorijskim analizama gdje se određuje nivo faktora koagulacije i genetskim testiranjem.  U Republici Srpskoj ove analize se rade samo u Univerzitetsko kliničkom centru RS u Banjaluci.  Danas je liječenje znatno unaprijeđeno i zasniva se na nadoknadi nedostajućeg faktora putem intravenskih terapija. Međutim, kod pacijenata kod kojih primjena faktora koagulacije dovodi do stvaranja inhibitora (antitijela) ili kod pacijenata kod kojih je intravenstka primjena lijeka onemogućena zbog oštećenih krvnih sudova, uključuje se lijek nove generacije koji se aplikuje subkutano (pod kožu). Razvoj lijekova za liječenje hemofilije koji nisu faktori koagulacije i njihovim prednostima za pacijente  bila je jedna od tema stručnog skupa hematologa u Mostaru kojem sam prisustvovala. Savremeni pristup podrazumijeva i preventivno liječenje (profilaksu), čime se značajno smanjuje rizik od krvarenja i poboljšava kvalitet života pacijenata.
Uz adekvatnu terapiju i redovno praćenje, osobe sa hemofilijom mogu voditi kvalitetan život. Važno je izbjegavati rizične aktivnosti koje mogu dovesti do povreda, kao i redovno kontrolisati stanje kod nadležnih ljekara.

Poseban značaj ima edukacija pacijenata i njihovih porodica, kako bi se na vrijeme prepoznali simptomi i spriječile komplikacije”.

Hematolog, dr Bojana Simić, navodi da hemofilija spada u rijetke bolesti, te da je među oboljelim mnogo veći broj sa hemofilijom A.  

„Procijenjeno je da od ukupnog broja oboljelih od hemofilije, 70 do 85 procenata pacijenata boluje od tipa A, a 15 do 20 procenata od tipa B. Procijenjena prevalenca hemofilije tipa A na 100 hiljada novorođenih je 17, dok je kod tipa B  četiri slučaja. Oboljeli od hemofilije zahtijevaju kontinuiranu medicinsku brigu I dostupnost terapije. Podizanje svijesti u društvu doprinosi boljem razumijevanju potreba oboljelih i smanjenju stigma”.