JZU Bolnica "Sveti vračevi"

Vijesti

ROZE OKTOBAR: RANO OTKRIVANJE, SAVREMENO LIJEČENJE I PODRŠKA PACIJENTIMA

Objavljeno 21.10.2026.

Kampanja „Roze oktobar“ (Pink October) širom svijeta posvećena je podizanju svijesti o karcinomu dojke, značaju prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja, ali i pružanju podrške ženama koje se suočavaju sa ovom bolešću.

Kampanja je pokrenuta 1985. godine u SAD-u, sa ciljem da se ukaže na značaj mamografije kao metode ranog otkrivanja karcinoma dojke. Ovogodišnji slogan „Svaka priča je jedinstvena, svako putovanje je važno“ podsjeća da se iza svake dijagnoze nalazi osoba sa svojim iskustvom, strahovima, potrebama i nadama. Postavljen je jasan cilj, da se najmanje 60% karcinoma otkrije u ranom (I ili II) stadijumu, da period od sumnje do konačne dijagnoze ne bude duži od 60 dana, te da 80% pacijenata dobije potpunu i adekvatnu njegu.
Multidisciplinarni pristup - put do najbolje odluke o liječenju
Od početka godine do danas, u našoj zdravstvenoj ustanovi kroz konzilijum za pregled dojke prošlo je 158 pacijenata, od ukupno 649 konzilijarnih odluka, što govori o obimu rada i značaju konzilijarnog odlučivanja u planiranju liječenja.
Konzilijum čine dr Biljana Marjanović, specijalista interne medicine i supspecijalista medicinske onkologije i šef Odsjeka za onkologiju u JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina, dr Sanda Mijatović specijalista interne medicine i supspecijalista medicinske onkologije, prof. dr Siniša Maksimović specijalista opšte hirurgije, dr Ljubinko Petković šef Odsjeka za urologiju, doc. dr sci. med. Dušan Mileusnić specijalista radioterapije - radijacioni onkolog iz Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske Banjaluka i prim. dr Srđan Milanović specijalista radiologije sa Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.
„Onkološki konzilijum predstavlja multidisciplinarni pristup liječenju malignih bolesti. To je neophodan pristup, jer stručnjaci različitih specijalnosti zajednički procjenjuju stanje pacijenta i donose odluku o daljem načinu liječenja“, ističe dr Biljana Marjanović i dodaje da se pacijenti sa dijagnostikovanim malignim oboljenjem mogu javiti sa uputnicom za onkološki konzilijum bez prethodnog zakazivanja. Pregled i razmatranje slučaja organizuju se istog dana ili u roku od 14 dana, nakon čega se, u skladu sa konzilijarnom odlukom i medicinskim indikacijama, planiraju dalji koraci - radioterapija, hirurško liječenje ili hemioterapija.
Dr Marjanović objašnjava da se kod lokalizovanih malignih bolesti, u određenim slučajevima, izlječenje može postići radikalnim hirurškim zahvatom. Kod lokalno uznapredovalih tumora često se primjenjuje neoadjuvantna hemioterapija prije operacije, čiji je cilj smanjenje tumora i stvaranje uslova za uspješno hirurško liječenje. Kada je riječ o metastatskoj bolesti, izbor terapije zavisi od brojnih faktora. U zavisnosti od indikacija, terapija može uključivati palijativnu radioterapiju, u zavisnosti od lokalizacije metastaza, hemioterapiju, biološku terapiju i imunoterapiju, a u određenim slučajevima i palijativnu hirurgiju, čiji cilj nije potpuno uklanjanje bolesti, već ublažavanje tegoba i poboljšanje kvaliteta života pacijenta.
Posebna pažnja posvećena je i kontroli bola.
„Kada je potrebno uvesti morfijumske ili druge analgetike, dovoljno je da se pacijent javi u našu polikliniku i obrati sestri Jadranki Njegovanović. Potrebno zbrinjavanje bola organizuje se istog dana“, ističe dr Marjanović.
Rano otkrivanje karcinoma dojke povećava mogućnosti za uspješno liječenje
Dr Sanda Mijatović, specijalista interne medicine i supspecijalista medicinske onkologije, naglašava važnost prevntivnih pregleda dojki i pravovremeno reagovanje na svaku sumnjivu promjenu.
„Ženama se preporučuju redovni pregledi, samopregled dojki, UZV pregled jednom godišnje a svake druge godine i mamografiju za žene starije od 40 godina“ i dodaje da među najčešćim razlozima zbog kojih se pacijentkinje prvi put javljaju ljekaru osim preventivnih pregleda jesu napipana kvržica u dojci, promjene izgleda ili boje kože dojke i iscjedak iz bradavice. Bolovi u kostima kod pojedinih pacijentkinja mogu ukazivati na uznapredovalu bolest.
Ukoliko ultrazvučni ili mamografski nalaz pokaže sumnjivu promjenu, dr Mijatović pojašnjava da dalja dijagnostika najčešće uključuje biopsiju, kojom se uzima uzorak tkiva, i patohistološku analizu radi utvrđivanja prirode promjene.
„Da bismo odabrali najbolji način liječenja karcinoma dojke, najprije je potrebno utvrditi stadijum bolesti i kakve su karakteristike tumora. Na osnovu toga, kao i dodatnih dijagnostičkih pregleda, odlučujemo koja je terapija najpogodnija za svakog pacijenta. U ranijim stadijumima bolesti često su dovoljni ultrazvučni i rendgenski pregledi, dok su kod uznapredovalih i agresivnijih tumora potrebne i dodatne pretrage, poput CT-a i snimanja koštanog sistema. Svi ovi nalazi pomažu nam da što preciznije odredimo terapiju. Našim pacijentima dostupne su i savremene terapije za liječenje karcinoma dojke, u skladu sa evropskim vodičima. Od oktobra ove godine najavljeno je proširenje liste postojećih lijekova, kao i uvođenje novih terapija koje do sada nisu bile na listi Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Za većinu ovih terapija prva primjena doza lijeka obavlja se u Klinici za onkologiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci, dok pacijenti sve naredne doze mogu primati u našoj ustanovi.“
Bolji uslovi za boravak i liječenje pacijenata
Unapređenje onkološke zaštite ne podrazumijeva samo savremenu dijagnostiku i terapiju, već i stvaranje uslova u kojima se pacijenti tokom liječenja osjećaju sigurnije i ugodnije.
„Od 1. juna, nakon renoviranja dnevne onkološke ambulante u objektu nekadašnjeg grudnog odjeljenja, pacijentima su na raspolaganju unaprijeđeni prostorni i organizacioni uslovi. Cilj uređenja prostora bio je da se pacijentima omoguće ugodniji boravak i što više potrebnih usluga na jednom mjestu. U istom prostoru organizovani su dnevna onkološka ambulanta, hematološka ambulanta i onkološka ambulanta, što olakšava obavljanje pregleda, konsultacija, pripremu dokumentacije za konzilijum i sprovođenje terapije. Prostor je kompletno renoviran, a pacijentima koji primaju terapiju dozvoljena je pratnja i obezbijeđen doručak. U prizemlju zgrade omogućena je i primjena jednodnevne terapije za pacijente sa hematološkim malignim oboljenjima, koji više neće morati da budu hospitalizovani prilikom svakog dolaska na terapiju. Proširenje kapaciteta bilo je potrebno i zbog sve većeg broja pacijenata kojima je potrebna onkološka i hematološka zaštita“, ističe dr Marjanović.
Pulmološko-onkološki konzilijum olakšao liječenje pacijentima
Značaj ranog otkrivanja, preventivnih pregleda i pravovremenog liječenja odnosi se i na druge maligne bolesti. Važan korak u unapređenju onkološke zaštite u bijeljinskoj bolnici bilo je formiranje pulmološko-onkološkog konzilijuma 2020. godine povratkom specijaliste pulmologije, dr Slavice Vikić, sa supspecijalizacije iz medicinske onkologije. Ona ističe da je formiranjem ovog konzilijuma znatno olakšano liječenje pacijenata oboljelih od karcinoma pluća. Pacijenti više ne moraju putovati u veće zdravstvene centre kako bi se donijela odluka o njihovom liječenju.
„Na konzilijumu se razmatra kliničko stanje pacijenta, radiološki i patohistološki nalazi, proširenost bolesti, rezultati dodatnih molekularnih i imunohistohemijskih analiza, kao i opšte stanje i pridružene bolesti pacijenta. Odluke se donose individualno, u skladu sa savremenim stručnim preporukama i specifičnostima bolesti“, navodi dr Vikić.
Iako ne postoje mjere koje mogu sa sigurnošću spriječiti nastanak malignih bolesti, određene životne navike mogu smanjiti rizik od razvoja pojedinih karcinoma i doprinijeti očuvanju opšteg zdravlja. Posebno naglašavajući značaj prevencije iz ugla svoje specijalnosti, dr Vikić dodaje:
„Potrebno je, prije svega, usvojiti zdrave životne navike: pravilno se hraniti, održavati zdravu tjelesnu masu, biti fizički aktivan, obezbijediti uredan san, ograničiti konzumaciju alkohola i izbjegavati pušenje i aktivno i pasivno. Posebno iz ugla moje specijalnosti, želim naglasiti da je prestanak pušenja jedna od najvažnijih mjera u prevenciji karcinoma pluća, dojke, mokraćne bešike, gušterače ali i niza drugih malignih i hroničnih bolesti“, ističe ona.
Dr Vikić navodi da se još uvijek susreću sa pacijentima koji se javljaju ljekaru tek kada se pojave izraženiji simptomi.
„Važno je poručiti da pregled ne treba odlagati iz straha. Moja poruka ženama je da briga o zdravlju treba da bude prioritet. Ne čekajte pojavu simptoma da biste otišle na pregled, jer je pravovremena reakcija jedan od najvažnijih koraka u očuvanju zdravlja.“
Iza svake dijagnoze nalazi se životna priča. Roze oktobar podsjeća nas da je borba protiv malignih bolesti zajednički zadatak zdravstvenih radnika i cijelog društva.