JZU Bolnica "Sveti vračevi"

Vijesti

Dr Daliborka Ješurić, načelnica Odjeljenja za oftalmologiju u JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina: NEMA LISTI ČEKANJA ZA OPERACIJU KATARAKTE

Objavljeno 20.06.2025.

Mjesec juni je mjesec svjesnosti o problemima sa kataraktom, jednim od najčešćih uzroka slabljenja vida, naročito kod starije populacije. Cilj obilježavanja ovog mjeseca jeste podizanje svijesti o značaju ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja katarakte, koja se u većini slučajeva uspješno otklanja rutinskim hirurškim zahvatom. Pravovremena dijagnoza i odluka o operaciji mogu spriječiti trajno oštećenje vida i omogućiti bolju svakodnevicu osobama koje boluju od katarakte. Zato je važno ne zanemariti prve simptome i potražiti stručnu pomoć na vrijeme.

U JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina godišnje se uradi oko 2000 operacija katarakte najsavremenijom hirurškom metodom FACO - fakoemulzifikacija. Pored toga, u oftalmološkim ambulantama godišnje se obavi 15.000 pregleda. O problemu katarakte i liječenju u bijeljinskoj bolnici govori dr Daliborka Ješurić, načelnica Odjeljenja za oftalmologiju.

Naša operaciona sala je opremljena najsavremenijom opremom dosptupnom na svjetskom tržištu, uključujući aparate koji su posljednja riječ tehnologije i visokokvalitetna intraokularna sočiva, što omogućava izuzetno precizne i bezbjedne operacije. Ponosni smo na kvalitet rada i činjenicu da kod nas ne postoje liste čekanja za operaciju katarakte – svakodnevno radimo punim kapacitetom, bez prekida. Ulaganje u mlade kadrove je jedan od prioriteta, jer se kroz svakodnevni rad obučavaju i stiču praktične vještine koje su ključne za budućnost naše oftalmologije.

Šta je katarakta?

Katarakta, ili siva mrena, je zamućenje prirodnog očnog sočiva koje dovodi do progresivnog slabljenja vida. Sočivo, koje u normalnim uslovima propušta i fokusira svjetlost na mrežnjaču, vremenom postaje mutno, otežavajući normalno viđenje. Kako proces starenja utiče na metabolizam, dolazi do narušavanja strukture proteina u sočivu, čime se trajno gubi njegova transparencija. U uznapredovaloj fazi, osoba vidi kao kroz zamagljeno ili prljavo staklo, a neliječena katarakta može dovesti do potpunog gubitka vida – sljepila.

Jedini efikasan način liječenja je operativno uklanjanje zamućenog sočiva i ugradnja vještačkog intraokularnog sočiva. Zanimljivo je da sam naziv potiče od latinske riječi cataracta ili grčke καταρράκτης, što znači vodopad – zbog sličnosti sa zamućenošću koja se javlja kada voda snažno pada i postaje neprozirna.

Uzroci i faktori rizika?

Katarakta je najčešće povezana sa starenjem i prirodnim degenerativnim promjenama očnog sočiva, naročito kod osoba starijih od 50 godina. Iako uzrok nije u potpunosti razjašnjen, poznati su brojni faktori koji mogu ubrzati njen razvoj. Nasljedna predispozicija ima značajnu ulogu – ukoliko su oba roditelja imala kataraktu, rizik je veći i kod potomaka.

Katarakta se može javiti i kod djece kao urođena, iako rjeđe. Žene su nešto podložnije ovom oboljenju, djelimično zbog hormonalnih promjena u menopauzi. Ostali faktori rizika uključuju: pušenje, konzumaciju alkohola, dijabetes, povrede oka, dugotrajnu upotrebu kortikosteroida i izloženost UV zračenju.

Simptomi na koje treba obratitit pažnju

Simptomi katarakte razvijaju se postepeno. Najčešći su:

- zamućenje vida na svim udaljenostima,

- otežano gledanje u uslovima slabog osvjetljenja,

- odsjaj i zablještenje tokom noćne vožnje,

- promjene u percepciji boja (blijeđenje, ispranost),

- povećana osjetljivost na sunčevu svjetlost,

- učestale promjene dioptrije

- duple slike i sporija adaptacija na promjene svjetlosti

U kasnijoj fazi, zamućenje se može vidjeti i golim okom – kao siva masa iza zjenice. Tada je osoba već na granici sljepila. Zato se osobama starijim od 65 godina preporučuje bar jedan oftalmološki pregled godišnje.